S Turopoljskim leksikonom po Turopolju

Ideja o leksikonu koji će obuhvatiti raznolike teme o nizinskome području između Zagreba i Siska – od prirodoslovnih obilježja, stanovništva i naselja do spomeničke baštine i kulture – rodila se prije četiri godine, a jedan od idejnih začetnika bio je pisac Ratko Cvetnić, podrijetlom iz Mraclina, naselja u središnjem dijelu turopoljske nizine. Nakon više od tisuću dana istraživanja, rada na terenu, prikupljanja i obrade podataka te pisanja enciklopedijskih članaka u čijoj je izradbi sudjelovalo više od stotinu suradnika, hrvatska leksikografija bogatija je za još jedno vrijedno izdanje koje donosi više od 1200 pojmova, približno 1100 slikovnih priloga, fotografija, portreta i faksimila te 60 zemljovida na gotovo 700 stranica. Budući da se upravo u Mraclinu rodila ideja o još jednom projektu Leksikografskoga zavoda koji potiče zanimanje za lokalnu povijest i zavičajnost, nakon prvoga službenog predstavljanja na Jurjevo u Velikoj Gorici, dana 15. lipnja održana je svečana promocija Turopoljskoga leksikona u Mraclinu, i to na blagdan sv. Vida, mjesnoga sveca zaštitnika, u sklopu manifestacije Dani sv. Vida, koja se održava od 14. do 20. lipnja.

Unutrašnjost kapele sv. Barbare u Velikoj Mlaki

Turopoljski leksikon nastavlja niz Enciklopedije i leksikoni hrvatskih gradova i regija i sinteza je spoznaja o Turopolju, regiji prepoznatljiva identiteta. Osim pojmova koji opisuju stanovništvo i naselja, jezikoslovna i etnografska obilježja, umjetničko nasljeđe i kulturno stvaralaštvo, gospodarstvo, sport i mnoge druge sastavnice života i djelovanja, u Leksikonu se nalaze i biografski članci kojima je obuhvaćeno više od petsto zaslužnih osoba koje su stvarale materijalnu i duhovnu baštinu Turopolja, kao i osoba iz Turopolja koje su djelovanjem ostavile traga i izvan zavičaja. Najveći broj članaka pripada osobama, obiteljima i naseljima, a u mnogobrojnim člancima također se obrađuju i povijesni, etnografski i opći pojmovi, klubovi i udruge, zemljopisni pojmovi, djelatnosti, ustanove i poduzeća, manifestacije, građevine i spomenici. U prostornome smislu, Leksikon obrađuje sva područja koja su u prošlosti bila u sastavu turopoljske upravno-teritorijalne jedinice, a danas su u sastavu Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije te pojedina naselja koja su danas u sastavu Grada Zagreba.

Izd. LZMK, Zagreb, 2021.

Bogata turopoljska baština

Knjigu su na svečanom predstavljanju u Parku Tomislava Hrkovca u Mraclinu predstavili suurednici Katja Matković Mikulčić, ravnateljica Gradske knjižnice Velika Gorica, i Mladen Klemenčić, geograf i leksikograf u Leksikografskome zavodu. Okupljene su uvodnim govorom pozdravili Ratko Cvetnić i Matija Kos, predsjednik KUD-a Dučec, organizatora svečanosti. Među uzvanicima bili su i glavni ravnatelj Leksikografskoga zavoda Bruno Kragić, ravnatelj Zavoda Filip Hameršak i Antun Vujić, bivši ministar kulture Republike Hrvatske i glavni ravnatelj Zavoda u doba kada je s Gradom Velikom Goricom potpisan ugovor o suradnji na izradbi Turopoljskoga leksikona. Nastupi tamburaškog orkestra i zbora KUD-a Dučec pokazali su raskoš tradicijskoga stvaralaštva Turopoljaca. Na početku predstavljanja izvedena je Turopoljska himna, skladba za zbor koju je skladao i za koju je stihove napisao Turopoljac Franjo Lučić, a svečanost su upotpunili članovi Turopoljskoga banderija Plemenite Opčine Turopoljske, povijesne vojne postrojbe proistekle iz obveze Turopoljaca da kao slobodni ljudi, plemići, ratuju u kraljevim vojnama.

Suurednici izdanja u izlaganjima su se dotaknuli mnogih pojedinosti rada na tako opsežnoj i sveobuhvatnoj enciklopedijskoj sintezi regionalnih obilježja, od izradbe abecedarija i čestih obilazaka područja do likovne opreme i suradnje s mnogim stručnjacima, znanstvenicima i kazivačima. Katja Matković Mikulčić naglasila je važnost kolektivnoga rada jer dugotrajni i opsežni projekti podrazumijevaju uzajamno usklađivanje, konzultiranje i dopunjavanje svih suradnika, od članova uredništva i redakcije do leksikografa te likovnih, jezičnih i grafičkih urednika. Svaki od šezdesetak suradnika na Turopoljskome leksikonu bio je važan za napredak projekta i pridonio je konačnoj cjelini. Ovo je izdanje potvrda da enciklopedistika i leksikografija počivaju na prenošenju općega znanja, ali i na njegovanju posebnosti i čuvanju specifičnoga naslijeđa. Mladen Klemenčić stavio je naglasak na Mraclin, objasnivši njegovu važnost za Leksikon, te naveo čak osamdeset natuknica povezanih s njim, kao što su primjerice mraclinski plemići, turopoljski rod koji se potkraj srednjega vijeka podijelio u nekoliko plemićkih obitelji.

Mraclin je u goste pozvao suradnike i djelatnike Leksikografskoga zavoda, za koje je tom prigodom organizirano kratko studijsko putovanje i obilazak lokacija opisanih u Turopoljskome leksikonu. Prva je postaja na putovanju bila kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki, jedna od „turopoljskih ljepotica“, jedinstven primjer drvenoga tradicijskog i sakralnoga graditeljstva po kojem se Turopolje ističe među ostalim hrvatskim regijama.

Tradicijsko graditeljstvo u drvu

U cijelosti je izgrađena od dasaka turopoljskoga hrasta, a posebna su vrijednost kapele bočni oltari te oslikane stijene i strop. Putovanje je nastavljeno posjetom starom gradu Lukavcu, kaštelu i baroknomu dvorcu u istočnome dijelu istoimenoga naselja nekoliko kilometara udaljena od Velike Gorice. Lukavečki kaštel i njegov kaštelan prvi se put spominju u drugoj polovici 15. stoljeća. Na mjestu izvorne drvene utvrde koja je spaljena tijekom Bečkoga rata u 17. stoljeću podignut je početkom osamnaestoga današnji barokni dvorac, uređeni su opkopi i izgrađen zdenac. Do izgradnje tzv. Turopoljskoga grada u središtu Velike Gorice (danas Muzej Turopolja) Lukavec je bio sjedište Plemenite opčine Turopolje. Nažalost, kaštel je stradao u nedavnim potresima te je zatvoren za javnost. Još je jedan biser turopoljske drvene gradnje Kurija Modić-Bedeković u Donjoj Lomnici, podignuta početkom 19. stoljeća. Gradnja drvenih plemićkih rezidencija kao sjedišta manjih plemićkih turopoljskih posjeda započela je još u srednjem vijeku, a najviše ih je sagrađeno u 18. stoljeću. Kurija u Donjoj Lomnici bila je mjesto susreta turopoljskih plemenitaša, ali i izletište znamenitih pisaca i umjetnika – posjećivali su je primjerice Šenoa, Matoš i Baloković. Danas je zaštićeni spomenik kulture i povremeno je otvorena za posjete.

Turopoljski banderij

Rad na Turopoljskome leksikonu i svečano predstavljanje knjige u Mraclinu dokazuju da je suradnja s lokalnom zajednicom iznimno dobar model. Leksikografski zavod kao specijalizirana znanstvena ustanova za enciklopedijsku i leksikografsku djelatnost već više od sedamdeset godina sustavno se bavi leksikografijom i raspolaže metodologijom rada. U regionalnim i zavičajnim izdanjima kao što je Turopoljski leksikon nužno je uključivanje lokalne zajednice. U ovome je slučaju uredništvo Zavoda imalo veliku potporu Grada Velike Gorice i tamošnje Gradske knjižnice.

Obilazeći turopoljske lokalitete i prisustvujući svečanom predstavljaju Turopoljskoga leksikona u Mraclinu, suradnici i djelatnici Leksikografskoga zavoda imali su prigodu vidjeti koliko je njihov rad vrijedan, podijelivši s Turopoljkama i Turopoljcima radost izlaska još jednoga kapitalnog djela hrvatske leksikografije i enciklopedistike. Srdačan doček domaćima i zajedničko druženje pokazalo je da se trud isplatio i da je još jedna hrvatska regija, uz grad Zagreb, Istru i Hrvatsko zagorje, dobila vrijedno enciklopedijsko djelo i knjigu iznimne važnosti za lokalne stanovnike u kojoj se spajaju zavičajnost i najviši leksikografski standardi.